Blagdan Gospe Snježne pada 5. kolovoza, a vanjska proslava bude nedjeljom nakon samog blagdana. 

Katolička crkva taj dan službeno naziva Obljetnica posvete svete Marije Velike. Tako se naziva slavna rimska bazilika, jedna od četiri velike, zvana Santa Maria Maggiore. Nju je na rimskom brežuljku Eskvilinu, jednom od sedam brežuljaka, dao sagraditi papa Liberije (352.-366.), pa se po njemu naziva i liberijanska bazilika. Tu je crkvu, na uspomenu što je Efeški sabor g. 431. proglasio dogmu o Marijinu bogomaterinstvu, svečano posvetio presvetoj Bogorodici papa Siksto III. Ona je sve do dana današnjega najznačajnija, a i najčasnija Gospina crkva na kršćanskome Zapadu. Građena je u stilu starokršćanskih bazilika s monumentalnim stupovljem te velebnim mozaicima. U njoj su duhovni velikani našega stoljeća, papa Pio XII. i kardinal Stepinac, služili svoju prvu misu, a davno prije njih i sv. Ignacije Loyolski.

U crkvi je grob sv. Jeronima, sv. Pija V., te milosna Gospina slika zvana "Spasenje rimskoga puka". Raniji pučki naziv "Sancta Maria ad nives" - Snježna Gospa veže se uz legendu po kojoj je usred ljeta na Eskvilinu pao snijeg i taj događaj bio je povod papi Liberiju da uz materijalna sredstva jednog bogatog rimskog patricija započne gradnju te bazilike. Crkva se zove i "Sancta Maria ad praesepe" - Gospa od jaslica, jer je u njoj već koncem IV. stoljeća načinjena špilja, nalik na onu u Betlehemu gdje se rodio Isus. U toj je kapelici sv. Ignacije Loyolski na sam Božić 1538. godine s velikom pobožnošću i u suzama služio svoju prvu misu. Za nju se pripremao velikim duhovnim žarom godinu i pol dana.

U deževičkoj crkvi se do 1906. godine nalazila i veoma štovala stara slika Gospe Snježne. Mnogi su hodočastili u Deževice, Gospi Snježnoj, nerijetko i bosonogi, pa su dobivali razne milosti. Papa Pio VI. obdario je deževičko svetište 23. veljače 1777. godine različitim oprostima. Stara slika je 1906. godine uništena, unatoč protivljenju mnogih župljana, a donesena je nova slika, koja se i danas štuje.

Ispred crkve se nalazi kip Gospe Snježne, rad znamenitog hrvatskog kipara Ante Starčevića. Kip je tijekom rata znatno oštećen, a nakon rata djelomično saniran. Za blagdan, te na dan vanjske proslave, Gospi Snježnoj hodočaste mnogi, ne samo iz okolnih, nego i iz brojnih drugih župa u Bosni i Hercegovini.